Kako prepoznati razliku između kratkovidnosti i dalekovidnosti

Novosti

Objavljeno:

Kako prepoznati razliku između kratkovidnosti i dalekovidnosti

Kratkovidnost i dalekovidnost dvije su različite refrakcijske pogreške oka. Najjednostavnije ih je razlikovati prema udaljenosti na kojoj se pojavljuje zamućen vid: kratkovidna osoba uglavnom bolje vidi predmete u blizini, dok joj je pogled u daljinu nejasan. Dalekovidna osoba češće ima poteškoće s gledanjem i čitanjem na blizinu, premda izraženija dalekovidnost može utjecati i na vid na većim udaljenostima.

Točan uzrok zamućenja ipak se ne može pouzdano utvrditi samo prema simptomima. Slične poteškoće mogu izazvati astigmatizam, prezbiopija i druga stanja, zbog čega je za određivanje dioptrije potreban stručan pregled.

Što je kratkovidnost ili miopija?

Kratkovidnost, odnosno miopija, nastaje kada se svjetlost koja ulazi u oko fokusira ispred mrežnice umjesto izravno na njoj. Razlog može biti preduga očna jabučica ili neusklađenost dioptrijske jakosti oka, odnosno prevelika jakost dioptrije u odnosu na duljinu oka i oblik rožnice te prirodne leće. Posljedica je mutna slika udaljenih objekata. 

Osoba s kratkovidnošću može bez većih teškoća čitati knjigu ili gledati zaslon na manjoj udaljenosti, ali neće jasno razaznavati prometne znakove, natpise, lica ili sadržaj školske ploče.

Uobičajeni znakovi kratkovidnosti uključuju:

  • zamućen vid na daljinu
  • škiljenje pri promatranju udaljenih objekata
  • približavanje televizoru, zaslonu ili školskoj ploči
  • glavobolju i naprezanje očiju
  • nesigurnost tijekom vožnje, osobito noću

Miopija se često razvija tijekom djetinjstva i može se mijenjati s rastom. Dijete pritom ne mora samo prepoznati da slabije vidi jer nema iskustvo jasnije slike s kojom bi usporedilo svoj vid.

Kako se prepoznaje dalekovidnost?

Dalekovidnost ili hipermetropija nastaje kada bi se svjetlost, bez prilagodbe oka, fokusirala iza mrežnice. Očna jabučica može biti kraća nego što je potrebno ili optička snaga oka nije usklađena s njegovom duljinom, odnosno dioptrijska jakost oka nije dovoljna za pravilno fokusiranje slike na mrežnicu. Najizraženiji problem obično je vid na blizinu. (nei.nih.gov)

Mlađa osoba s blagom dalekovidnošću ponekad vidi jasno zahvaljujući sposobnosti oka da prilagodi fokus. Takav stalni napor može uzrokovati umor, peckanje, glavobolju ili teškoće pri duljem čitanju. Kako godine prolaze i sposobnost fokusiranja slabi, smetnje mogu postati primjetnije.

Na dalekovidnost mogu upućivati:

  • zamućena slova i detalji na blizinu
  • odmicanje knjige ili mobitela od očiju
  • umor nakon čitanja i rada za računalom
  • bol ili pritisak u području čela
  • teško prebacivanje fokusa između blizine i daljine
  • slabija koncentracija tijekom zadataka koji zahtijevaju gledanje izbliza

Astigmatizam može utjecati i na kratkovidnost i na dalekovidnost

Astigmatizam je dodatna refrakcijska pogreška kod koje rožnica ili, rjeđe, prirodna leća nema jednaku zakrivljenost. Zbog toga se svjetlost ne fokusira u jednoj točki na mrežnici, nego u više različitih ravnina, pa slika može biti zamućena ili iskrivljena i na blizinu i na daljinu.

Važno je znati da astigmatizam može biti prisutan zajedno s kratkovidnošću ili dalekovidnošću. To znači da osoba ne mora imati samo jedan problem s vidom. Primjerice, netko može biti kratkovidan i istodobno imati astigmatizam, pa će osim zamućenog vida na daljinu primjećivati i izobličenje detalja, širenje svjetala ili dodatno naprezanje očiju. Slično tome, osoba s dalekovidnošću i astigmatizmom može imati još izraženije poteškoće pri čitanju, fokusiranju sitnih slova i dugotrajnom radu na blizinu.

Zbog kombinacije ovih refrakcijskih pogrešaka simptomi ponekad nisu tipični na prvi pogled. Zato se precizna korekcija ne određuje samo prema osjećaju zamućenja, nego pregledom kojim se utvrđuje postoji li i cilindar, odnosno komponenta astigmatizma. Više o toj temi možete pročitati u članku (što znači cilindar i kada se prvi put uvodi).

Najvažnija razlika u svakodnevnim situacijama

Kratkovidna osoba približit će se objektu kako bi ga bolje vidjela. Dalekovidna osoba češće će udaljiti tekst, mobitel ili drugi predmet od očiju. To je praktična razlika, ali nije dovoljna za postavljanje dijagnoze.

Kod jače miopije zamućenje u daljini može biti prisutno cijelo vrijeme. Kod dalekovidnosti simptomi ovise o dobi, visini dioptrije i sposobnosti oka da prilagodi fokus. Zbog toga netko može imati dalekovidnu dioptriju, a ipak privremeno jasno vidjeti i blizu i daleko.

Dalekovidnost nije isto što i prezbiopija

Dalekovidnost se često zamjenjuje sa staračkom dalekovidnošću ili prezbiopijom. Hipermetropija je refrakcijska pogreška koja se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Prezbiopija je promjena povezana sa starenjem prirodne očne leće, koja postupno postaje manje fleksibilna i teže fokusira bliske objekte. Obično postaje zamjetna u srednjoj životnoj dobi.

Osoba istodobno može biti kratkovidna i razviti prezbiopiju. Tada joj za različite udaljenosti mogu odgovarati različite korekcije ili multifokalne naočalne leće.

Kako se određuje odgovarajuća dioptrija?

Pregled vida uključuje provjeru vidne oštrine i mjerenje refrakcije. Dobiveni rezultat pokazuje vrstu i jakost korekcije, a provjerava se i postoji li astigmatizam ili razlika u dioptriji između očiju.

Kratkovidnost se u nalazu u pravilu označava minus dioptrijom, a dalekovidnost plus dioptrijom. Korekcija se najčešće provodi dioptrijskim naočalama ili kontaktnim lećama, pri čemu izbor ovisi o nalazu, dobi, potrebama i svakodnevnim navikama osobe.

U Optici Ercegović individualna preporuka može obuhvatiti odabir dioptrijskih okvira, naočalnih leća ili kontaktnih leća u skladu s utvrđenom korekcijom i načinom korištenja vida. Posebno je važno pregledati dijete koje se približava zaslonu, škilji, izbjegava čitanje ili se žali na česte glavobolje. Nagla promjena vida, bljeskovi, mnoštvo novih plutajućih točkica, bol u oku ili iznenadan gubitak dijela vidnog polja zahtijevaju hitnu stručnu procjenu.

Podijeli s prijateljima: